Zadnjih su dana zaredali policijski izvještaji u kojima se spominje vožnja pod utjecajem droga, a posebno odbijanje vozača da ih se podvrgne testiranju koje bi trebalo pokazati jesu li ili nisu za upravljač automobila sjeli nakon što su koristili neko opojno sredstvo. Naravno, vozačima koji odbiju testiranje slijedi kazna u rangu one za dokazano drogirane vozače. No problem je puno dublji od relacije prekršaj – kazna.
Vožnja pod utjecajem droga predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik. Usporediv je, a često i opasniji, od vožnje pod utjecajem alkohola. Droge izravno utječu na percepciju, pažnju, reakcije i prosuđivanje. Kako se, konkretno, ponaša drogirani vozač? To uvelike ovisi o vrsti tvari koju je vozač konzumirao. Ipak, postoje neki opći znakovi po kojima se može prepoznati da s tim vozačem nešto nije u redu, jednako kao što prometni policajci i prije alkotestiranja znaju procijeniti je li vozač pijan.
Krivuda po cesti i sporije reagira
Bez obzira na vrstu droge, znakovi prepoznavanja drogiranog vozača su neujednačena brzina, odnosno nagla ubrzavanja i usporavanja, potom krivudanje po kolniku, kasno reagiranje na semafore i prometne znakove. Drogirani vozač (pre)kasno koči, prekasno percipira prometni znak ili drugo vozilo, pješaka, biciklista… U komunikaciji, primjerice s policajcima, drogirani vozač otežano komunicira: zbunjen je, nervozan, govor mu je usporen. Može se uočiti jedna od dviju krajnosti, pa je tako ili neprirodno smiren ili izrazito razdražljiv. To su opći znakovi. Od supstance do supstance, pak, ima znakova koje vozači pokazuju ovisno o tome što su uzeli.
Učinci kanabisa (marihuana, hašiš) na vožnju vidi se u usporenim reakcijama, smanjenoj sposobnosti praćenja više stvari istodobno, lošoj procjeni vremena i udaljenosti, pospanosti ili lažnom osjećaju opuštenosti. Takav vozač često misli da vozi sporije i sigurnije, ali zapravo u kritičnim situacijama reagira prekasno. On je dobar kandidat, primjerice, da naleti na vozilo ispred sebe ili da izazove nesreću tako da drugome otme prednost misleći da je dovoljno daleko pa se on stigne ubaciti.
Vozači na stimulansima kao što su kokain, amfetamini i ecstasy pretjerano su samopouzdani i voze agresivno. Oni su skloni velikim brzinama i rizičnim manevrima. Smanjena im je sposobnost realne procjene opasnosti, a koncentracija im naglo pada kad prestane djelovanje droge. Kod njih je povećana vjerojatnost teških prometnih nesreća zbog kombinacije brzine, impulzivnosti i precjenjivanja vlastitih sposobnosti.
Vozači koji posežu za drogama poput heroina, morfija ili za sedativima jako su pospani, usporeni. Čak i tijekom vožnje padaju u tzv mikrosan. Smanjena im je koordinacija pokreta. Teško održavaju i smjer i brzinu vožnje. Kod njih je rizik od nesreće vrlo visok. Vozač pod utjecajem tih supstanci može doslovno zaspati za volanom. Nije sposoban reagirati na iznenadne situacije.
Ipak, za vožnju su najopasnije halucinogene droge, poput LSD-a ili “čarobnih” gljiva. Vozač kojeg taj tip droge preuzme ima iskrivljenu percepciju prostora, boja i zvukova. Pati od halucinacija i dezorijentacije. Ne može razlikovati što se stvarno događa, a što je umislio. Rizik od nesreće ovdje je ekstremno visok. Vožnja u takvom stanju predstavlja ozbiljnu i neposrednu opasnost za sve sudionike u prometu.
Droga + alkohol = katastrofa
Vidimo, dakle, da nisu ni sve droge iste, ali svaka je opasna i nespojiva s vožnjom. Glavne opasnosti kod svih vrsta droga proizlaze iz narušenih psihofizičkih sposobnosti vozača. Drogirani vozač prekasno će zakočiti pa će udariti pješaka. Neće uspjeti izbjeći npr. neku prepreku na cesti. Zbog smanjene koncentracije drogirani vozač „gubi nit“. Ne prati prometnu situaciju i zanemaruje važne informacije.
Činjenica da drogirani vozač nije u stanju dobro procijeniti brzinu i udaljenost posebno je opasna pri pretjecanju i ulasku u raskrižja. Kao i kod pijanih vozača, i drogirani su jako skloni rizičnom ponašanju. Precjenjuju svoje sposobnosti. Ignoriraju pravila.
Kombiniraju li vozači droge s alkoholom ili lijekovima, katastrofa je još veća. Učinci im se ne zbrajaju, nego se često multipliciraju. To naglo povećava rizik od teških prometnih nesreća. Valja znati i da se učinci nekih droga zadržavaju satima ili danima nakon konzumacije. Tako se sutradan vozač može osjećati dobro, normalno, no on nikako nije siguran vozač.
