Čak 320.069 prometnih prekršaja lani je na području Republike Hrvatske evidentiralo Ministarstvo unutarnjih poslova, javlja kompare.hr koji je analizirao nadzor brzine u Hrvatskoj. Od MUP-a su tim povodom pribavili službeni popis lokacija kamera za nadzor brzine te podatke o broju prekoračenja brzine u protekloj godini.
Navode kako je na hrvatskim prometnicama trenutačno postavljeno 767 kućišta za kamere koje ‘hvataju’ vozače u prekršaju. MUP je također najavio da u ovoj godini planiraju daljnje širenje mreže kućišta i kamera. I sami smo svjedoci da u Hrvatskoj fiksne kamere zadnjih mjeseci niču kao gljive poslije kiše. No, sudeći po velikom broju i brzinskih prekršaja i s njima povezanih ozbiljnih nesreća, postavljanje kamera na svim potencijalno kritičnim lokacijama smatramo i više nego opravdanim. Tim više što smo i sami uočili da već i prazno kućište (jer vozači nikad ne znaju kada se u kojem kućištu zaista nalazi kamera) preventivno djeluje na vozače. Jednak je utjecaj i prometnih znakova kojima se vozačima najavljuje da slijedi uređaj za mjerenje brzine vožnje. Nailaskom na takav znak oni automatski voze sporije.
Brzinski grijesi hrvatskih vozača
Vratimo se prošlogodišnjim brzinskim grijesima hrvatskih vozača. U 2025. godini evidentirano je, dakle, više od 320 tisuća prekršaja nepropisne brzine. Radari su, očito je, radili punom parom. Po broju vozača, vozila, pa tim slijedom i po broju prekršaja prednjači Policijska uprava zagrebačka. Na njezinu je području zabilježeno 39.695 prekoračenja dopuštene brzine. Slijedi Policijska uprava splitsko‑dalmatinska s 27.357 prekršaja te Policijska uprava zadarska s
23.560 evidentiranih slučajeva.
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kazne za prekoračenje brzine razlikuju se ovisno o tome je li prekršaj počinjen u naselju ili izvan njega. Kazne za prekršaj u naselju u pravilu su strože. Tamo je rizik za pješake i druge sudionike znatno veći. Stoga kazne za brzinske prekršaje idu od 30 pa sve do 2650 €, a u kombinaciji je i zatvorska kazna u trajanju do 60 dana. Najniža navedena kazna predviđena je za vozače uhvaćene kako u gradu voze brzinom koja je do 10 km/h veća od dopuštene.
Najviša kazna, pak, čeka one koji kroz naselje projure brzinom za 50 km/h većom od one istaknute na prometnom znaku. Za isti prekršaj izvan naselja propisana je kazna od 660 do 1990 eura. 60 eura kazne platit će vozači uhvaćeni kako u naselju voze 10-20 km/h iznad ograničenja, odnosno izvan naselja 10-30 km/h iznad ograničenja. Kazna za vožnju 20-30 km/h iznad ograničenja u naselju iznosi 130 eura. Za vozače koji odluče dopuštenu brzinu u naselju prekoračiti za 30-50 km/h kazna je u rasponu 390-920 €. Za isti prekršaj izvan naselja kazna iznosi 260 €.
Čak se ni vozačima koji ne gledaju širu sliku, sigurnost u prometu – već važu samo koliki je rizik da ih uhvate u prekršaju – više ne isplati juriti. Mreža postavljenih kamera je gusta. Nadzor prometa danas je znatno intenzivniji nego ranije. Samo u 2025. godini postavljeno je 179 novih kućišta.
Gdje su kamere
Na hrvatskim se prometnicama uz već spomenutih 767 kućišta nalazi i 201 fiksni uređaj koji se po potrebi premješta između lokacija. PU zagrebačka i PU splitska prednjače po broju kamera – po 86 ima ih svaka. Slijede PU međimurska sa 62, PU istarska s 59 i PU varaždinska s 58 kamera. Lokacije svih kamera pogledajte ovdje.
Iz MUP‑a ističu da je postavljanje novih radarskih uređaja dovelo do ujednačavanja srednjih brzina kretanja vozila, što je stabiliziralo prometni tok i smanjilo broj prometnih nesreća. Na upit planira li se nastavak širenja mreže kamera i ove godine, poručuju:
– Ministarstvo unutarnjih poslova planira u 2026. godini nastaviti s aktivnostima koje bitno utječu na samu sigurnost cestovnog prometa, a to je među ostalim i postavljanje dodatnog broja kućišta i fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila. Lokacije/pozicije određuju lokalne policijske postaje i uprave na temelju prometne problematike sukladno statističko analitičkim pokazateljima gdje se događaju najteže prometne nesreće uzrokovane prekoračenjem dopuštenih brzina.
U konačnici, koliko se vremena štedi bržom vožnjom? Prema izračunu Tonija Miluna, nagrađivanog profesora matematike, 50% brža vožnja ne donosi ni približno 50% uštede vremena. Primjerice, dionicu od 200 km pri brzini od 130 km/h prijeći ćete za 1 sat i 32 minute. Ako ubrzate na 140 km/h, stići ćete tek šest minuta ranije. Povećana brzina i nesigurna vožnja tako stvaraju tek nekoliko minuta prednosti. S druge strane, nose rizik kazne, opasnih situacija i mogućih tragičnih posljedica. Kad se sve zbroji, jurnjava ne štedi gotovo ništa, ali može oduzeti puno.
