Vozači olako shvaćaju odgovornost za nesreću koju prouzroče neodgovornim ponašanjem u prometu. Većinom se vode za onom ‘neće se meni dogoditi’. Oni koji ipak uzimaju u obzir da bi se nesreća mogla i njima dogoditi, računaju da će glava svima ostati na ramenima. Računaju da će se za materijalnu štetu pobrinuti osiguravajuća tvrtka s kojom su sklopili ugovor o obveznom i/ili kasko osiguranju.
Osiguranje ne pokriva sve
No, valja znati da osiguranje neće u svim situacijama pokriti nastalu štetu. Trenutno aktualan zakon na snagu je stupio još u prosincu 2023. Tadašnjim izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano je da vozači nakon prometne nesreće obavezno moraju razmijeniti podatke. Također, moraju popuniti Europsko izvješće o prometnoj nesreći. Odbije li to učiniti vozač-sudionik nesreće, a ujedno policiju ne obavijesti o prometnoj nesreći, izgubit će prava iz obveznog osiguranja. Odnosno, dok prije ovih izmjena vozač koji je skrivio manju nesreću te je potom otišao s mjesta nesreće nije trebao brinuti o posljedicama po osnovi obaveznog auto osiguranja, sada to itekako treba.
Promjenom članka 24. navedenog Zakona vozač gubi prava iz osiguranja napusti li mjesto prometne nesreće, a da prethodno ne popuni Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način ne razmijeni osobne podatke i podatke o vozilima u slučaju imovinske štete. Ako je u prometnoj nesreći netko poginuo ili je ozlijeđen, vozač mora zvati policiju. Naravno, smije se udaljiti s mjesta nesreće ako je to potrebno radi pružanja pomoći ozlijeđenim osobama, ili ako je sam vozač ozlijeđen. Udaljiti se s mjesta nesreće smije i ako je to jedini način da o događaju obavijesti prometnu policiju.
Odbjeglog vozača više košta
Do stupanja ovih promjena na snagu vozač je gubio prava iz osiguranja ako je upravljao vozilom pod prekomjernim utjecajem alkohola, droga i psihoaktivnih lijekova. Sada je to, dakle, prošireno i na napuštanje mjesta nesreće bez prethodne razmjene podataka s drugim sudionicima, ili bez obavještavanja policije, ovisno o situaciji. Kao ranije u slučaju nesreće skrivljene pod utjecajem alkohola ili droga, sada osiguratelj, nakon isplate štete, ima pravo i od odbjeglog vozača – svog osiguranika krivog za izazivanje nesreće – tražiti povrat novca. No, ne može tražiti neograničeni iznos. Vozača u takvoj situaciji osiguravajuća kuća može teretiti za maksimalno 12 prosječnih neto plaća uz troškove i kamate. Stoga se bijeg s mjesta nesreće više ne isplati ni vozačima koji pijani naprave nered. Osim što takav čin nije moralan, na kraju će platiti i (još veću) kaznu i nadoknadu troškova osiguratelju.
