Na hrvatskim je prometnicama gotovo 800 lokacija na kojima vozači mogu zaraditi kaznu zbog prebrze vožnje. Točnije, na 798 lokacija, kako piše Autonet, postavljena su kućišta za uređaje koji snimaju prebrza vozila i njihove vozače. Godinu ranije imali smo ukupno 665 kućišta, no neke lokacije više nisu aktualne. Novih je lokacija 140.
Već godinama po brojnosti lokacija na kojima su postavljena kućišta ‘vodi’ PU splitsko-dalmatinska, navodi Autonet. Ova regija broji ih čak 95, a prati je područje PU zagrebačke koje je u posljednjih godinu dana dobilo više od 40 novih lokacija te stiglo do njih 86. Na trećem je mjestu područje PU međimurske, sa 62 lokacije.
Niču nove lokacije za kontrolu brzine
Ipak, valja imati na umu kako se ovaj popis neprestano dopunjava. Kućišta za kamere postavljaju se i dalje. Moguće su i nove lokacije. Jedna od takvih lokacija je i na tzv. Kalmetini. Riječ je o brzoj cesti koja povezuje Zadar, odnosno luku Gaženicu s autocestom. Idete li iz smjera Gaženice, prije izlaza za aerodrom, odnosno Babindub još prije dva mjeseca postavljeno je kućište. No, još uvijek nije na službenom popisu lokacija. Čitav popis možete vidjeti ovdje.
U posljednjih godinu dana tek je nekoliko policijskih uprava koje se ne mogu pohvaliti novim kućištima, odnosno fiksnih lokacija za nadzor prebrzih vozača. Tako je, primjerice, PU brodsko-posavska ostala na istom broju lokacija, njih 28, a toliko ih ima i PU dubrovačko-neretvanska. I PU karlovačka ostala je na istom broju kućišta kao i lani, uz 12 lokacija, dok je na dvije lokacije više i dalje PU virovitičko-podravska.
Kamere za brzinu i na otocima
Prije dvije godine stigle su prve kamere za nadzor brzine i na otoke, a sve češće kućišta za kamere viđamo i na obilaznicama, odnosno na autocestama. Pored zagrebačke, kućišta ima i riječka obilaznica, kao i osječka. Kamere koje snimaju prebrze vozače moguće su i na A7.
Za postavljenje novih kućišta, odnosno fiksnih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila brinu se djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova. Uz njih, novac za nove lokacije mogu osigurati i jedinice lokalne uprave i samouprave diljem Hrvatske. Očito je, mnogo brže raste broj kućišta za smještaj uređaja, nego samih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila. No, cilj se postiže. Brzina vožnje se smanjuje, a s njom i broj teških prometnih nesreća.
Bez obzira na to što je broj uređaja za nadzor brzine gotovo četiri puta manji od samih kućišta, ti se uređaji često premještaju s jedne na drugu lokaciju. Vozači tako nikad ne znaju je li u kućištu pred njima kamera ili nije. Prevencija je odigrala svoje – vozači voze sporije, barem tamo gdje misle da bi mogla biti kamera. Oni koji ipak voze prebrzo, a uz to čine i druge prekršaje, mogu računati da će biti kažnjeni i zbog tih dodatnih prekršaja. Kamere ‘vide’ i nekorištenje sigurnosnog pojasa, korištenje telefona na nepropisan način, neregistrirano vozilo. Poštujete li prometna pravila, ne trebate se zamarati time je li ili nije u nekom kućištu uređaj za nadzor brzine. Tako ćete povećati vlastitu sigurnosti, a ujedno utjecati na povećanje sigurnosti ostalih sudionika u prometu.
