Na hrvatskim je prometnicama gotovo 800 lokacija na kojima vozači mogu zaraditi kaznu zbog prebrze vožnje. Točnije, na 798 lokacija, kako piše Autonet, postavljena su kućišta za uređaje koji snimaju prebrza vozila i njihove vozače.
Godinu ranije imali smo ukupno 665 kućišta, no neke lokacije za kamere za kontrolu brzine više nisu aktualne. Novih je lokacija 140.
Već godinama po brojnosti lokacija na kojima su postavljena kućišta ‘vodi’ PU splitsko-dalmatinska, navodi Autonet. Ova regija broji ih čak 95, a prati je područje PU zagrebačke koje je u posljednjih godinu dana dobilo više od 40 novih lokacija te stiglo do njih 86. Na trećem je mjestu područje PU međimurske, sa 62 lokacije.
Gdje su nove kamere za kontrolu brzine?
Ipak, valja imati na umu kako se ovaj popis neprestano dopunjava. Kućišta za kamere postavljaju se i dalje. Moguće su i nove lokacije. Jedna od takvih lokacija je i na tzv. Kalmetini. Riječ je o brzoj cesti koja povezuje Zadar, odnosno luku Gaženicu s autocestom. Idete li iz smjera Gaženice, prije izlaza za aerodrom, odnosno Babindub još prije dva mjeseca postavljeno je kućište. No, još uvijek nije na službenom popisu lokacija. Čitav popis možete vidjeti ovdje.
U posljednjih godinu dana tek je nekoliko policijskih uprava koje se ne mogu pohvaliti novim kućištima, odnosno fiksnih lokacija za nadzor prebrzih vozača. Tako je, primjerice, PU brodsko-posavska ostala na istom broju lokacija, njih 28, a toliko ih ima i PU dubrovačko-neretvanska. I PU karlovačka ostala je na istom broju kućišta kao i lani, uz 12 lokacija, dok je na dvije lokacije više i dalje PU virovitičko-podravska.
Kako provjeriti gdje se nalaze kamere za kontrolu brzine?
Prije dvije godine stigle su prve kamere za nadzor brzine i na otoke, a sve češće kućišta za kamere viđamo i na obilaznicama, odnosno na autocestama. Pored zagrebačke, kućišta ima i riječka obilaznica, kao i osječka. Kamere koje snimaju prebrze vozače moguće su i na A7.
Za postavljenje novih kućišta, odnosno fiksnih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila brinu se djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova. Uz njih, novac za nove lokacije mogu osigurati i jedinice lokalne uprave i samouprave diljem Hrvatske. Očito je, mnogo brže raste broj kućišta za smještaj uređaja, nego samih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila. No, cilj se postiže. Brzina vožnje se smanjuje, a s njom i broj teških prometnih nesreća.
Bez obzira na to što je broj uređaja za nadzor brzine gotovo četiri puta manji od samih kućišta, ti se uređaji često premještaju s jedne na drugu lokaciju. Vozači tako nikad ne znaju je li u kućištu pred njima kamera ili nije. Prevencija je odigrala svoje – vozači voze sporije, barem tamo gdje misle da bi mogla biti kamera. Oni koji ipak voze prebrzo, a uz to čine i druge prekršaje, mogu računati da će biti kažnjeni i zbog tih dodatnih prekršaja.
Kamere ‘vide’ i nekorištenje sigurnosnog pojasa, korištenje telefona na nepropisan način, neregistrirano vozilo. Poštujete li prometna pravila, ne trebate se zamarati time je li ili nije u nekom kućištu uređaj za nadzor brzine. Tako ćete povećati vlastitu sigurnosti, a ujedno utjecati na povećanje sigurnosti ostalih sudionika u prometu.
Gdje se nalaze kamere za kontrolu brzine u Hrvatskoj?
Kamere za kontrolu brzine postavljene su na stotinama lokacija diljem Hrvatske – u naseljima, uz škole i vrtiće, na državnim cestama, obilaznicama te na pojedinim dionicama autocesta. MUP redovito objavljuje popis lokacija, a posljednjih godina broj kućišta značajno je povećan. Lokacije se nalaze na području svih policijskih uprava, a najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Međimurskoj, Istarskoj i Varaždinskoj policijskoj upravi.
Jesu li sve kamere uvijek aktivne?
Ne. U Hrvatskoj postoji više kućišta nego samih uređaja za mjerenje brzine. Policija kamere premješta između različitih lokacija, pa nije svako kućište u svakom trenutku aktivno. Međutim, vozači ne mogu znati u kojem se kućištu kamera trenutačno nalazi, zbog čega je na svakoj označenoj lokaciji potrebno voziti u skladu s ograničenjem brzine.
Kako saznati ima li na nekoj cesti kamera za brzinu?
Najsigurniji izvor je službeni popis lokacija koji objavljuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Osim toga, postoje internetske karte i navigacijske aplikacije koje prikazuju poznate lokacije kamera. Ipak, budući da policija može premještati uređaje između kućišta i postavljati nove lokacije, jedini siguran način izbjegavanja kazne jest poštivanje prometnih propisa i ograničenja brzine.
Mogu li se pojaviti nove kamere koje nisu na popisu?
Da. MUP redovito proširuje mrežu kamera za kontrolu brzine kada procijeni da je to potrebno radi veće sigurnosti prometa. Nakon postavljanja novih kućišta i uređaja, popis lokacija se ažurira. Zato se broj kamera i njihov raspored s vremenom mogu mijenjati.
Snimaju li kamere samo prekoračenje brzine?
Primarna namjena fiksnih kamera u Hrvatskoj jest nadzor brzine kretanja vozila. Neki noviji sustavi mogu zabilježiti i druge prometne prekršaje, poput nekorištenja sigurnosnog pojasa ili korištenja mobitela tijekom vožnje, ovisno o vrsti uređaja i njegovim tehničkim mogućnostima.
Kako policija bira lokacije za postavljanje kamera?
Lokacije se određuju na temelju analiza prometne sigurnosti. Prednost imaju mjesta na kojima se često događaju prometne nesreće, posebno one s teškim posljedicama, kao i prometno opterećene ceste te područja u blizini škola, vrtića i drugih lokacija gdje se kreće veći broj pješaka. Cilj postavljanja kamera nije samo kažnjavanje vozača, nego prvenstveno smanjenje brzine i povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu.
