Juraj Kovač | 28. rujna 2026.
Vožnja biciklom u gradu može biti dobro rješenje kada ne voze tramvaji i autobusi, ali povremeni biciklisti suočavaju se s opasnostima koje iskusniji vozači bicikla lakše predviđaju.
Ako dugo niste vozili, prije polaska provjerite bicikl, pažljivo odaberite rutu i podsjetite se kako sigurno prolaziti raskrižjima, uz parkirane automobile i preko tramvajskih tračnica. Povremeni biciklist prije ulaska u gradski promet treba provjeriti kočnice i visinu sjedala, odabrati mirniju rutu, koristiti biciklističku stazu kada postoji te posebno paziti na raskrižjima, uz parkirana vozila i pri prelasku tramvajskih tračnica. Ako situaciju ne može sigurno procijeniti, najbolje je sići s bicikla i nastaviti kao pješak.
Zbog štrajka zaposlenika ZET-a zagrebački tramvajski i autobusni promet gotovo je potpuno obustavljen. Mnogi građani zato su prema poslu krenuli biciklima, uključujući i one koji ih inače voze samo povremeno. Bicikl je dobro alternativno prijevozno sredstvo, ali užurbani gradski promet nije najbolje mjesto za prisjećanje prometnih pravila i stjecanje ravnoteže.
Povremeni biciklisti mogu biti u većoj opasnosti jer slabije predviđaju postupke drugih sudionika, nesigurnije koče i skreću te se teže snalaze na raskrižjima. Dodatan je problem što se danas na cestama može očekivati više automobila, ali i više biciklista nego inače.
Prije nego što krenete biciklom
- Namjestite visinu sjedala i provjerite kočnice.
- Doznajte kako radi električna pomoć, ako je bicikl ima.
- Odaberite mirniju rutu s biciklističkim stazama.
- Spremite mobitel i nemojte voziti sa slušalicama.
- Na raskrižju ne pretpostavljajte da su vas vozači vidjeli.
- Tramvajske tračnice prelazite pod što većim kutom.
- Ako se ne osjećate sigurno, siđite s bicikla.
Prije kretanja upoznajte bicikl
Iznajmljeni bicikl razlikuje se od onoga koji možda povremeno vozite kod kuće. Prije uključivanja u promet namjestite visinu sjedala, provjerite kočnice i doznajte kako rade mjenjač i električna pomoć, ako je bicikl ima.
Napravite nekoliko krugova na mirnom prostoru i pokušajte naglo, ali kontrolirano zakočiti. Torbu nemojte objesiti o upravljač jer može poremetiti ravnotežu ili ometati skretanje.
Ne birajte nužno najkraći put
Ruta kojom se svakodnevno vozite tramvajem ili automobilom ne mora biti najbolja za bicikl. Ako možete, izbjegnite velike prometnice i složena raskrižja te odaberite put s biciklističkim stazama ili mirnijim ulicama. Kada postoji biciklistička staza ili traka, biciklist ju je dužan koristiti. Ako je nema, vozi se uz desni rub kolnika – ali ne toliko blizu da kotač završi u slivniku ili da vas ugroze vrata parkiranog automobila.
Na raskrižju ne računajte da su vas vidjeli
Posebno je opasna situacija kada biciklist nastavlja ravno, a automobil pokraj njega skreće udesno. Iako imate prednost na obilježenom biciklističkom prijelazu, usporite i pokušajte uspostaviti kontakt očima s vozačem. Ako niste sigurni da vas je primijetio, stanite. Prednost prolaska ne može spriječiti sudar s vozačem koji vas nije vidio.
Prije svakog skretanja pogledajte preko ramena, pravodobno pokažite namjeru rukom i tek tada promijenite smjer. Nemojte naglo prelaziti s nogostupa na kolnik niti voziti u suprotnom smjeru biciklističke staze.
Zebra nije automatski biciklistički prijelaz
Preko običnog obilježenog pješačkog prijelaza bicikl treba gurati. Voziti smijete preko posebno obilježenog biciklističkog prijelaza, ali tek kada ste se uvjerili da možete sigurno prijeći.
Na nogostupu bez označene biciklističke ili zajedničke staze također treba sići s bicikla i postati pješak.
Pazite na vrata, tračnice i mrtve kutove
Uz parkirane automobile ostavite dovoljno prostora da vas ne sruše iznenada otvorena vrata. Tramvajske tračnice prelazite pod što većim, gotovo pravim kutom jer kotač može upasti u utor. Ne zaustavljajte se uz bok kamiona ili drugog velikog vozila: vozač vas možda ne vidi, osobito pri skretanju.
Kaciga, svjetla i mobitel: što biciklist mora znati
Mobitel spremite, a slušalice izbjegnite. U prometu morate čuti automobile, upozorenja i druge bicikliste.
Kaciga je zakonski obvezna za mlađe od 16 godina, ali je razuman izbor za svakoga – osobito za osobu koja nije navikla voziti u gradu.
U sumrak, noću i pri slaboj vidljivosti potrebni su bijelo prednje i crveno stražnje svjetlo, a reflektirajući detalji pomažu da vas vozači ranije uoče.
I najvažnije: ne morate dokazivati da možete pratiti iskusnije bicikliste. Vozite predvidljivo, ostavite si više vremena i, kad vam situacija djeluje previše složeno, siđite s bicikla. Nekoliko minuta zakašnjenja mnogo je manji problem od pada ili prometne nesreće.
Česta pitanja o vožnji bicikla u gradu
Smije li se biciklom voziti po nogostupu?
Biciklist smije voziti površinom koja je označena kao biciklistička ili zajednička pješačko-biciklistička staza. Na običnom nogostupu treba sići s bicikla i nastaviti kao pješak.
Smije li se voziti preko pješačkog prijelaza?
Preko običnog pješačkog prijelaza bicikl treba gurati. Voziti se smije preko posebno označenog biciklističkog prijelaza, nakon provjere može li se sigurno prijeći.
Moraju li odrasli biciklisti nositi kacigu?
U Hrvatskoj je zaštitna kaciga zakonski obvezna za bicikliste mlađe od 16 godina. Odraslima nije obvezna, ali se preporučuje, osobito povremenim biciklistima i pri vožnji gradskim prometom.
Gdje biciklist mora voziti ako nema biciklističke staze?
Ako biciklistička staza ili traka ne postoji, biciklist se treba kretati što bliže desnom rubu kolnika, vodeći pritom računa o slivnicima, oštećenjima i vratima parkiranih automobila.
Kako biciklom sigurno prijeći tramvajske tračnice?
Tračnice treba prelaziti pod što većim, po mogućnosti gotovo pravim kutom. Prelazak pod malim kutom povećava opasnost da kotač upadne u utor i izazove pad.
